Zdrav grad ne predstavlja grad koji je postigao određeni zdravstveni status već je ovim terminom označen proces u kom postoji okolina svjesna značajnosti zdravlja, koja u kontinuitetu teži da isto poboljša. Zato svaki grad može biti Zdrav grad, bez obzira na trenutno zdravstveno stanje (1).
Osnovni preduslovi u zajednici za pokretanje ove inicijative su:
- Postojanje posvećenosti zdravlju, praćeno procesom i strukturom da se željeno postigne.
- Kontinuirano kreiranje i unapređivanje fizičkog i društvenog okruženja, kao i proširenje resursa zajednice koji omogućavaju ljudima da se međusobno podržavaju u obavljanju životnih funkcija i razvijanju maksimalnog potencijala (1).
Zdravi gradovi angažuju čitavo društvo, podstičući učešće različitih zajednica u potrazi za mirom i prosperitetom. Ovi gradovi postaju uzor okolini svojim primjerom kako bi se postigle promjene na bolje, boreći se sa nejednakostima i promovišući dobro upravljanje i liderstvo za zdravlje i blagostanje. Inovativnost i dijeljenje znanja su posebno cijenjeni u zdravim gradovima, jer upravo su to akcije koje omogućavaju osnaživanje pojedinaca, a sa osnaženim pojedincima raste i snaga same zajednice kojoj oni pripadaju (1).
Uprkos nazivu koji cilja na širi kontekst, riječ je o inicijativi u čijem glavnom fokusu su ljudi i težnja da se prioritetno omogući ulaganje u ljude i osiguravanje pristupa svima zajedničkim dobrima i uslugama. Ovo se obično postiže kroz promovisanje inkluzije, integracije i borbe protiv diskriminacije, ali i gradnjom povjerenja, te čuvanjem etičkih principa i univerzalnih vrijednosti (1).
U Zdravim gradovima zajednice su te koje odlučuju o tome gdje i kako će živjeti, kroz rad na poboljšanju gradskih prostora i usluga, a na osnovu potreba i sredstava u zajednici, ali i kroz jačanje odgovornosti i upravljanje za zdravlje i dobrobit članova zajednice, te kroz postizanje blagostanja pojedinca i omogućavanja kontinuiranog prosperiteta.
Svim ovim akcijama Zdravi gradovi osiguravaju da postoji svijest zajednice o zdravlju planete i o implikacijama ponašanja zajednica na dobrobit van njih, zbog čega ova inicijativa osigurava da zdravlje i dobrobit ljudi i planete budu u svim unutrašnjim i vanjskim politikama grada (1).
Kroz stvaranje pristupačnog društvenog, fizičkog i kulturnog okruženja Zdravi gradovi olakšavaju svojoj populaciji potragu za zdravljem i blagostanjem i ujedno tako postaju sredina na koju se ogledaju i okolni gradovi u kojima slična inicijativa još uvijek nije započela ili se sporije razbija. Ovakav način organizacije društva iziskuje prelazak na pristup zasnovan na imovini gradova, tako da se urbanistički razvoj i prostorno planiranje usmjerava na čovjeka, integrišući zdravstvenu pravičnost i održivost u ove procese kroz povećanu inkluzivnost u korišćenju i upravljanju zajedničkim prostorima (1).
Zdravi gradovi predvode svojim primjerom i kroz promociju i čuvanje mira u svim svojim akcijama, politikama i sistemima (kroz institucije, sisteme upravljanja i arhitekturu, kojima je prioritet društvena pravda i inkluzivno učešće, ali i kroz promociju kulturnih normi inkluzije i jednakosti, te kroz formalno upravljanje i društvene norme koje se bave korupcijom, diskriminacijom i svim oblicima nasilja) (1).
Jedan od prvih koraka koje gradovi preduzimaju u ovoj inicijativi je razvoj sveobuhvatnog gradskog zdravstvenog profila (izvještavanja o javnom zdravlju) koje omogućava uvid u zdravlje stanovništva, objedinjujući ključne informacije o zdravlju i njegovim determinantama u gradu, ali i tumačenje i analiziranje prikupljenih informacija (1).
Zdravstveni profil obično koristi zdravstvene indikatore da definiše zdravlje stanovništva i predstavlja informacije o životnim stilovima i ekološkim i društvenim faktorima u gradu koji utiču na zdravlje. Ovako definisan zdravstveni profil predstavlja suštinski alat za promjene i dio je procesa lokalnog odlučivanja i strateškog planiranja. Dalje smjernice i alati za postizanje istih se kasnije razvijaju na osnovu profila i indikatora, što pomaže gradu da prikaže svoje zdravlje i njegove determinante, ali i vrši evaluaciju svih korektivnih mjera (1).
Kako se Zdravi gradovi bave činiocima na sistemskom nivou (na nivou gradova) ujedno u sebi imaju inkorporirane mjere primordijalne prevencije, jer se kroz ovako definisane akcije, postiže sprečavanje bolesti u veoma ranoj fazi, često prije nego što faktori rizika za nastanak obolijevanja uopšte i budu prisutni. Stanovništvo zdravih gradova osnaženo je da upražnjava aktivnosti koje podstiču upražnjavanje životnih stilova, ponašanja i obrazaca kojim se izbjegavaju izloženosti faktorima koji doprinose povećanom riziku za nastanak bolesti (2-4).
Svijest o potrebi postojanja ove inicijative kreće od pojedinaca u zajednici i njihove lične svjesnosti o tome, da je kada je zdravlje u pitanju, danas uvijek važnije od sjutra, tj. u sadašnjosti kreiramo akcije kojima ćemo blisku i dalju budućnost učiniti zdravijom.